Morske Struje

Učitelj predstavlja aktivnost i dijeli učenike u nekoliko skupina.

Učenici započinju s prvim pokusom slijedeći upute: Zagrijte obojanu (plavu) vodu. Uronite termometar u posudu s vrućom vodom i promatrajte temperaturu. Kad dosegne 60° C, uzmite malu količinu ove vode pipetom. Potopite kraj pipete u hladnu vodu, a zatim je polako pritisnite kako bi ispustili vruću vodu u posudu.

Učenici skiciraju pokus i raspravljaju o uočenom, pokušavajući objasniti opaženi fenomen.

Učenici nastavljaju sa sljedećim pokusom: Uzmite malu količinu obojene (zelene) slane vode pipetom. Uronite kraj pipete u slatku vodu, a zatim polako pritisnite kako bi ispustili slanu vodu u posudu. (Slana voda priprema se dodavanjem nekoliko žlica soli u običnu vodu).

Učenici skiciraju pokus i raspravljaju o uočenom, pokušavajući objasniti opaženi fenomen.

Učenici nastavljaju sa sljedećim pokusom:
Pripremite posudu s vodom iz slavine i drugu sa slanom vodom. Za slanu vodu ulijte 2 žličice krupne soli i promiješajte da se sol otopi. U svaku posudu umočite kocku leda u boji.

Učenici skiciraju pokus i raspravljaju o uočenom, pokušavajući objasniti opaženi fenomen.

Učenici čitaju sljedeći tekst:
„Morska struja je kretanje morske vode, a karakterizira je smjer, brzina i protok. Postoje dvije vrste struja: površinske i dubinske.
Zemlja sunčevu energiju prima neravnomjerno: različito je na polu (zbog kuta dolaska sunčevih zraka) ili na ekvatoru. Intertropska zona prima jednako energije kao i sav ostatak planeta. Ova neravnoteža pokreće atmosferu i oceane, koji pokušavaju toplinski uravnotežiti cjelinu. Zbog te neravnoteže generiraju se i vjetrovi koji su glavni čimbenici površinskih struja. Na ova kretanja utječe sila uslijed rotacije Zemlje, koja se naziva Coriolisova sila. Ova neravnoteža također uzrokuje temperaturne razlike, ovisno o zemljopisnoj širini. Temperaturne razlike uzrokuju razliku u slanosti vode, a time i u gustoći, stvarajući tako dubinske struje.“

Učenici odgovaraju na sljedeća pitanja:

1. Što je morska struja?
2. Koje su dvije vrste morskih struja?
3. Koji su uzroci dviju različitih morskih struja?

Učenici čitaju sljedeći tekst o važnosti Golfske struje:
Golfska struja je morska struja koja je dio globalne cirkulacije termohalina, čuvene prijenosne trake, koja prenosi toplinu iz tropskih krajeva do polova. Svoju toplinu, nakupljenu u tropima, prenosi u zračne mase iznad Europe, pomažući zagrijavanju regionalne klime. Hlađena i obogaćena hladnijim i slanijim, dakle težim arktičkim vodama, ova se struja spušta na dno oceana i vraća se na Antarktik.
Pokretač ove termohalinske cirkulacije razlika je u gustoći, a time i u temperaturi i slanosti vodenih masa. Stoga se pretpostavlja da bi pojačano otapanje ledenjaka, zbog globalnog zatopljenja, moglo usporiti Golfsku struju smanjenjem slanosti polarnih voda. "Topla, slatka voda je laganija od hladne i slane vode", kaže Josh Willis, NASA-in oceanograf. Takvo usporavanje imalo bi posljedice na europsku klimu koja bi se ohladila.

Učenici odgovaraju na sljedeća pitanja:

• Što je Golfska struja?
• Zašto Golfska struja tone na dno oceana kad stigne na Arktik, a zatim se vraća na Antarktik?

Učitelj pita učenike što su naučili tijekom aktivnosti o morskim strujama i zaključuje razgovorom o utjecaju klimatskih promjena na cirkulaciju oceana.